Onečišćujuće tvari | Duhanski dim, dušikov oksid i dioksid, ugljični monoksid, dlake kućnih ljubimaca, grinje, plijesni, kemijski, fizički i biološki agensi. |
Kemijski agensi | Anorganski plinovi, pasivni dim, procesi izgaranja za kuhanje hrane i grijanje, materijali za gradnju i opremanje, proizvodi za čišćenje i održavanje, radni alati i proizvodi za kućnu radinost. |
Biološki agensi | Mikroorganizmi (gljivice, virusi, bakterije), alergeni u zatvorenom prostoru (grinje, plijesni), pelud. |
Fizički agensi | Elektromagnetska polja (EMF), buka. |
Rješenje | Kontrolirana mehanička ventilacija osigurava stalnu izmjenu zraka i smanjuje koncentraciju onečišćujućih tvari. |
Od duhanskog dima iz okoliša do dušikovog oksida i dušikovog dioksida, kao i ugljičnog monoksida, dlaka kućnih ljubimaca, grinja i plijesni. Zrak koji svakodnevno udišemo kod kuće, u uredu ili u drugim zatvorenim prostorima pun je onečišćujućih tvari.
Zbog toga je adekvatna obnova zraka apsolutno neophodna, s obzirom i na činjenicu da većina ljudi oko 90 % vremena provodi u zatvorenom prostoru. Nije iznenađujuće da je Istituto Superiore di Sanità (Talijanski nacionalni institut za zdravlje) definirao onečišćenje zraka na otvorenom i u zatvorenom kao „vodeći faktor rizika za javno zdravlje“.
Glavne tvari koje mogu utjecati na kvalitetu unutarnjeg zraka općenito se klasificiraju na kemijske, fizikalne i biološke agense. Mogu potjecati ne samo iz vanjskih izvora, kao što je onečišćenje vanjskog zraka ili pelud, već i iz unutarnjih izvora. Tu naravno spadaju i ljudi koji žive u određenom okruženju (ljudi i životinje), prašina koja je savršeno leglo za širenje mikroorganizama, građevinski materijali, namještaj i sustavi.
Kemijski agensi mogu zagaditi zrak u zatvorenim prostorima
Kemijski agensi u obliku anorganskih plinova često se nalaze u kućnim okruženjima.
Na primjer, pasivno pušenje pridonosi unutarnjem onečišćenju: zapravo, izgaranje duhana proizvodi nakupljanje više od 4000 kemijskih tvari, koje su vrlo otrovne, pa čak i kancerogene.
Drugi primjer su procesi izgaranja uključeni u kuhanje hrane i zagrijavanje, koji dovode do viših koncentracija dušikovog oksida i dušikovog dioksida (NO i NO2), ugljičnog dioksida (CO2) i ugljikovog monoksida (CO).
Značajnu količinu onečišćujućih tvari također mogu ispustiti građevinski materijali i materijali za namještaj te proizvodi za čišćenje i održavanje. To se također može odnositi na određene radne alate kao što su pisači, strojevi za fotokopiranje i proizvodi za kućnu radinost kao što su ljepila.
Biološki agensi koji utječu na kvalitetu zraka u domu
Biološke opasnosti povezane su s prisutnošću u zraku mikroorganizama poput gljivica, virusa i bakterija, kao i alergena u zatvorenom prostoru poput grinja i plijesni.
Prvi mogu potencijalno prenijeti brojne zarazne bolesti poput gripe, vodenih kozica, ospica, upale pluća i legioneloze. Potonji, umjesto toga, uključuju grinje, dlake kućnih ljubimaca, žohare i gljivice.
Određene vrste gljivica, kao što je Alternaria alternata, također mogu uzrokovati razvoj plijesni na raspadajućem voću i povrću, kao i u vrlo vlažnim okruženjima, što dovodi do alergijskih reakcija kao što su astma, konjunktivitis, rinitis i dermatitis. A tu je i pelud, alergen koji se tipično nalazi na otvorenom, a može ući i u zatvorene prostore, posebno u proljetnim mjesecima kada su polinoze vrlo česte.
Fizički agensi koji utječu na kvalitetu zraka u zatvorenom prostoru
Fizički čimbenici kao što su elektromagnetska polja (EMF) i buka također mogu utjecati na kvalitetu zraka u zatvorenom prostoru. Elektromagnetska polja mogu proizvesti radio, TV i mobilni telefonski sustavi, sustavi za prijenos i transformaciju električne energije, industrijska prerađivačka postrojenja i, općenito, bilo koji uređaj koji se mora napajati električnom energijom, kao što je slučaj s kućanskim aparatima. S druge strane, buka uključuje širok raspon zvukova koji mogu biti neugodni, osobito ako su preglasni.